Uvod. Adolescencija protiče u znaku velikih psihičkih promjena koje su rezultat biološkog sazrijevanja. Alkohol stvara prividnu sigurnost i može postati
značajan psihološki stimulans, a njegovo redovnije uzimanje biće prvi korak
ka stvaranju psihičke, a kasnije i fizičke zavisnosti. Cilj rada je utvrđivanje
učestalosti i faktora rizika upotrebe alkohola među adolescentima.
Metode. Uzorkom je obuhvaćeno 610 učenika srednjih škola u Banja Luci (360
ženskog i 250 muškog pola), uzrasta od 14 do 18 godina. U istraživanju je
korišćen Upitnik o rizičnom ponašanju autora K. Berg-Kelly (Q-2000). Podaci
su statistički obrađeni i analizirani.
Rezultati. Od 610 ispitanih srednjoškolaca, 90% konzumira alkohol, a alkohol
nikada nije probalo njih 9,8%. Statistički je značajna razlika u učestalosti
upotrebe alkohola prema polu (p<0,01): muški ispitanici znatno češće upotrebljavaju alkohol (95,1%) od ženskih (86,5%). Takođe, uočena je značajna
razlika u upotrebi alkohola prema uzrastu (p<0,01): srednjoškolci uzrasta
od 17 do 18 godina više upotrebljavaju alkohol u odnosu na one od 15 do 16
godina. Srednjoškolci koji pokazuju probleme u ponašanju češće konzumiraju
alkohol (p<0,01). Roditelji 59,2% srednjoškolaca su upoznati sa povremenim
konzumiranjem alkohola, a njih 38,9% to i odobrava. Ispitani srednjoškolci
najčešće upotrebljavaju vino (47,3%) i pivo (39,7%), koje nabavljaju samostalno
u kafićima (46,1%) i prodavnicama (38,7%).
Zaključak. Rezultati ukazuju na značajnu učestalost upotrebe alkohola i
potrebu uvođenja mjera za rano prepoznavanje i sprečavanje prvih tendencija ka upotrebi alkohola. Neophodno je uspostavljanje roditeljske kontrole
i bolja kontrola sprovođenja zakona kojim se zabranjuje prodaja alkohola
maloljetnicima.
