U radu je praćena fermentacija čajne gljive na supstratima od slijedećih vrsta ljekovitog bilja: hajdučke trave
(Achillea milefolium), kantariona (Hypericum perforatum), majkine dušice (Thymus serpyllum) i lipe (Tilia
cordata), a kao kontrolni uzorak korišten je crni čaj (Camelia sinensis). Kao izvori ugljenika za radne
mikroorganizme korišteni su saharoza, smeđi šećer i med u koncentraciji od 7% (70g/dm3
). Kao inokulum je
upotrebljena čajna gljiva Kombuha, prethodno kultivisana na odgovarajućim podlogama. Takođe je dodavana i
fermentisana podloga (u količini od 10% vol.) za iniciranje fermentacije. U toku deset dana praćeni su pH vrijednost
i ukupna kiselost fermentisanih biljnih napitaka. Ukupna kiselost je preračunata na dominantnu sirćetnu kiselinu i
izražena u procentima (%). U toku procesa fermentacije čajne gljive postepeno dolazi do smanjenja pH vrijednosti
napitaka i porasta ukupne kiselosti, što, sa druge strane, rezultira promjenom boje i dovodi do blagog zamućenja
napitaka, a u nekim slučajevima i do pojave izdvajanja taloga. Desetog dana od početka fermentacije ispitana su i
senzorna svojstva fermentisanih napitaka (boja, miris, ukus i izgled).
Rezultati dobijeni u ovom radu doveli su do zaključka da se čajna gljiva Kombuha može manje ili više uspješno
uzgojiti na svim ispitivanim supstratima na bazi ljekovitog bilja, pri čemu se mogu dobiti biološki vrijedni napici s
potencijalnim antibakterijskim djelovanjem.
