Trčanje kao atletska disciplina iziskuje velik nivo izdržljivosti i brzinske izdržljivosti, što je u
direktnoj vezi sa kardiovaskularnim i respiratornim sistemima, odnosno sa sposobnošću organizma
sportiste da podnese opterećenja koja, pa se kao relevantni faktori za uspjeh trčanju navode: anaerobna
snaga i maksimalna potrošnja O2, koncentracija mliječne kiseline i manjak kisika, sposobnost podnošenja
stresa, visoko sposobnost koncentracije i njeno zadržavanje tokom dužeg vremena. Mnogo je istraživanja
koja su se bavila izučavanjem parametara funkcionalnih sposobnosti u pokušaju nalaženja najefikasnijeg
načina poboljšanja istih, a budući da je mnogo sličnih i različitih podataka o toj tematici ovaj rad je
urađen sa ciljem klasifikovanja dostupnih radova domaćih i stranih autora čime bi se izveli zaključci
primjenljivi kako u praksi tako i za dalja istraživanja.
Za potrebe ovog istraživanja analizirani su originalni naučni radovi koji su se bavili
funkcionalnim sposobnostima kao faktorima uspjeha u trčanju na kratke, srednje i duge distance te
uticajem treninga na funkcionalne sposobnosti, pronađeni na elektronskim bazama podataka – Medline,
PubMed, Researchgate, Web of Science and Google Scholar. Istraživanja korištena u ovom pregledu
pratila su transverzalno vrijednosti submaksimalne i maksimalne potrošnje kiseonika, energetske sisteme,
vrijednosti frekvencije srca, plućnu ventilaciju, koncentraciju lakatata u krvi, kao i njhove promjene
nakon longitudinalne provedbe eksperimentalnih protokola i trenažnih procesa. Budući da su prikupljena
istraživanja imala premalo ispitanika različite populacije sa malom brojnošću elitnih trkača, te da nisu
imala dovoljno informacija o dugogodišnjem iskustvu, nivou sportske forme, kategorijama trka, te opisa
treninga i metoda, dobijanje empirijskih informacija utemeljenih na dokazima bilo je ograničeno, kao i
izvedba valjanih zaključaka. Shodno navedenom, postoji potreba za više sistematskim pristupom
istraživanjima i provedbi kompleksnih studija sa dovoljnim brojem trkača svih uzrasta, oba pola elitnog
nivoa, te saradnja akademskih istraživača, klubova i sportista što bi omogućilo provođenje studija koje bi
omogućile značajne statističke podatke, analize i interpretacije. Rezultati identifikovani u ovome pregledu
pružaju polazište za buduća istraživanja koja identifikuju i kvantifikuju prediktore funkcionalnih
performansi kao faktore uspjeha trčanja na kratkim, srednjim i dugim distancama.
