Radioaktivni jod predstavlja značajnu terapijsku opciju u liječenju benignih oboljenja
štitaste žlijezde. Uprkos višedecenijskom iskustvu i velikom broju liječenih pacijenata, mnoga
pitanja vezana za terapiju radioaktivnim jodom još su uvijek predmet diskusija, uključujući
način određivanja terapijske doze, kao i faktore koji utiču na ishod terapije. Klinička praksa, kao
i preporuke odgovarajućih vodiča u pogledu doziranja radioaktivnog joda široko variraju u
svijetu, od primjene fiksnih doza do kompleksnih dozimetrijskih protokola. Veća zastupljenost
dozimetrijskog pristupa olakšala bi uspostavljanje korelacije doza-efekat i proučavanje uticaja
raznih faktora na ishod terapije. Razvoj novih protokola za izračunavanje terapijske doze
aktivnosti, kao i nova saznanja o faktorima koji utiču na ishod terapije omogućavaju dalje
unaprijeđenje kako efikasnosti, tako i bezbjednosti terapije radioaktivnim jodom za
individualnog pacijenta.
